Planinarska putovanja bez “dopuna” u vidu poseta kulturno-istorijskim spomenicima, šetnji zanimljivim gradovima, za mene predstavljaju, ponekad, nedorečenu priču. Zamislite posetu Olimpu, a da se ne otisnete do Meteora i Zejtinlika ili odlazak na Triglav bez posete Bledskom jezeru... Nešto nedostaje, zar ne?? Jedno takvo “potpuno” putovanje je i odlazak u komšiluk, u Makedoniju, na Pelister. O lepotama ove planine i usponu na njen najviši vrh Baba nekom drugom prilikom. U redovima koji slede upoznajte prelepe gradove Ohrid i Bitolj, kao i prelepo jezero gde je Biljana belila platno.. Dakle, pravac - jug!
Najbolje je na ovakvo putovanje krenuti u leto, kako zbog povoljnih vremenskih uslova, tako i zbog obilja kulturnih manifestacija. Konkretno, predlog je: kraj jula, početak avgusta. Ukoliko krećete iz Niša, krenite što ranije ujutru i budite spremni na gužvu na granici, jer ipak svi žure i žele da se okupaju u Egejskom moru. Putevi kroz Makedoniju su uglavnom u dobrom stanju, a tome je doprinela i protekla Olimpijada. U Bitolj se stiže posle 8 sati puta. Veliki grad, sa širokom glavnom ulicom koja vodi do džamije i Sahat kule. Šetajući ovom ulicom, proći ćete pored kuće Miltona Manakija, prvog balkanskog fotografa i pored Bitoljskog nacionalnog teatra. Naravno, ne propustite da posetite Heralkeu. Cena ulaznice je 50 denara (1E=61.475den), a dozvola za fotografisanje se dodatno naplaćuje (100den), dok za upotrebu kamere treba izdvojiti 500den.
Prostor Heraklee je pravi mali grad sa saunom, sudnicom, bazilikom, prelepim mozaicima, arenom.
Na 10-ak kilometara od Bitolja već ste na prostoru nacionalnog parka Pelister, gde je i hotel Molika, zdanje sa 56 soba, opremljenih po najvišim standardima. Ako ste za malo ležerniju (čitaj: jeftiniju) varijantu, očekuje vas pešačenje do planinarskog doma Kopanki, a naravno i uspon na Babu. O lepoti prirode je suvišno pisati. Naravno, odvojite jedan, a možda i više dana, za odlazak na Ohridsko jezero. Od Bitolja do Ohrida se stiže posle dva sata vožnje. Možete naći smeštaj i u samom gradu, a ima i dosta auto-kampova u okolini npr. Gradište ili auto-kamp As (kod Struge). Smeštaj je, za planinare, sasvim pristojan, ukoliko niste mnogo probirljivi. Vaš doživljaj Ohrida biće jos potpuniji ukoliko se nadjete u gradu tokom festivala “Ohridsko leto”. Grad je pun turista, a možete da prisustvujete pozorišnim predstavama i koncertima u Dolni Saraju ili velikom amfiteratru (cena ulaznica oko 200den). Utisak je nezaboravan – pozornica na otvorenom sa prelepim pogledom na jezero. Mali savet: zaboravite na kratke suknje i majice, uprkos godišnjem dobu, već navucite najdeblji džemper i jaknu koju imate, pa uživajte, jer su večeri izuzetno hladne.
Ono što nikako ne treba da propustite je i vožnja brodićem do Svetog Nauma i izvora Crnog Drima. Vožnja je dvočasovna, cena povratne karte 200 denara, a pogled “puca” ka Albaniji. U manastiru Sveti Naum (32km od Ohrida) posetite crkvu gde se nalazi grob Svetog Nauma. Kažu da kada stavite uvo na grobnicu čujete otkucaje srca. Ostaje samo da rešite misteriju da li ste čuli svoje srce, šum vode ili srce Svetog Nauma. Obidjite i crkvu Svete Petke, napunite lekovitu vodu (kažu, dobra je za očne bolesti) i ne propustite da se provezete čamcem po Crnom Drimu i vidite mesto gde se uliva u Ohridsko jezero. Temperatura vode je stalna i iznosi 11°C, a kada se čamac zaustavi možete da vidite i mnoštvo podzemnih (30-ak) i čujete nekoliko nadzemnih izvora. Naime, Crni Drim povezuje Prespansko i Ohridsko jezero podzemnim tokovima i nastavlja svoj put kod Struge ka Jadranskom moru. A voda je pitka, bistra i duboka čak 3.5m. Naravno, ako ste poneli dovoljno novca možete sebi da priuštite i ohridske bisere ili da probate u nekom od mnogobrojnih restorana i čuvenu ohridsku pastrmku. Ono što ništa ne košta je kupanje u Ohridskom jezeru, naročito na Svetom Naumu, gde je dno peščano, pa vas samo ukus vode podseća da niste na moru.
Obilazak grada Ohrida nudi, takodje, bogat sadržaj. Možete posetiti crkvu Svete Sofije u samom centru starog dela grada, crkvu Sveti Jovan Kaneo u istoimenom predgradju (ulaznica je 50 denara). “Planinarskom” stazom se stiže do obnovljene crkve Svetog Klimenta i Svetog Pantelejmona. U ovoj crkvi se nalaze mošti Svetog Klimenta. U neposrednoj blizini su i ostaci bazilike iz IV-VI veka. Uspon vas dalje vodi do Samuilove tvrdjave. Pruža se predivan pogled na jezero, ali i grad. Veći deo stare tvrdjave se rekonstruiše, ali se možete prošetati zidinama (cena ulaznice 20 denara).
Naredna “stanica” je crkva Svete Bogorodice. Ovu crkvu jednostavno ne smete da propustite! Ukoliko imate sreću i zadovoljstvo da vam istoriju manastira, pravoslavlja i prelepe freske objašnjava lokalni vodič, utisak će biti – nezaboravno! I sigurno ćete poželeti da ponovo posetite ovu crkvu.
U okviru manastirskog kompleksa nalazi se i radionica za proizvodnju papira. Papir se ovde pravi kao u srednjem veku, po kineskoj metodi (metod pčelinjeg saća, najsavršenije strukture).
U okviru manastirskog kompleksa nalazi se i radionica za proizvodnju papira. Papir se ovde pravi kao u srednjem veku, po kineskoj metodi (metod pčelinjeg saća, najsavršenije strukture).
Tu možete da vidite presu, kopiju Gutenbergove iz XIV veka. Ova je iz 1909. godine. Na način koji možete da vidite ovde, papir se proizvodi na još šest mesta na svetu. Naravno, postoji i prodavnica suvenira, a šteta je napustiti ovo mesto, bar bez jednog parčeta ovog srednjevekovnog papira. Putokazi su na sve strane, tako da se bez problema možete spustiti do amfiteatra, posetiti neki od mnogobrojnih muzeja, diviti se pogledu na Samuilovu tvrdjavu koju ste prethodno posetili.
Obilazak možete završiti šetnjom centralnom ulicom, utoliti glad nekim od ogromnih čizburgera, po ceni od 80 denara, a naravno, pravi dokaz vaše posete, dok grickate leblebije i kikiriki, neka bude fotografija ispred spomenika Ćirilu i Metodiju, koji ponosno stoje na obali Ohridskog jezera. Budite strpljivi, sigurno ćete doći na red za fotografisanje.
Povratak? Pa dva stata vožnje do Pelistera, ukoliko ste se tamo stacionirali ili krenite kući prepuni utisaka! A verujte, imaćete o čemu da pričate i sigurno ponovo posetite Ohrid!
tekst napisan: 2004. godine
Нема коментара:
Постави коментар